Skip to content

Sokobanja arrow SOKOBANJSKI FORUMarrow Kultura, Umetnost, Muzika, Film ...arrow Lektira,pismeni i seminarski radovi...
25 Oktobar, 2021, 11:30:03 am *
Dobrodosli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.

Prijavite se korisnickim imenom, lozinkom i duzinom sesije
 
   Pocetna   Pomoc Kalendar Prijava Registracija  

Stranice: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »   Idi dole
  Stampaj  
Autor Tema: Lektira,pismeni i seminarski radovi...  (Procitano 273303 puta)
0 clanova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Dacha
Too bad you're fucked up
VodeƦi tim
*****

Karma: +29/-4
Van mreze Van mreze

Pol: Muskarac
Poruke: 1069

Dak-mrak!!!


WWW
« Odgovor #60 poslato: 05 Maj, 2007, 04:54:18 pm »

Publije Vergilije Maron -  Eneida


Sadržaj:
Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru tražeƦi novu domovinu koju mu je odredila sudbina odnosno bogovi. LutajuƦi morem doživo je mnoge nedaƦe koje mu je prireĆ°ivala  božica Junona razbivÅ”i mu brodovlje  uz pomoƦ boga vjetrova. Spas je naÅ”ao na dvoru kartaÅ”ke  kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance. Na gozbi koju je pripremila Didona Eneja je s bolom priĆØao o desetogodiÅ”njem ratu i padu Troje. TakoĆ°er je spomenuo i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preživjelim Trojancima potraži novu domovinu.IzmeĆ°u lijepe Didone i Eneje raĆ°a se ljubav  koju je prekinuo Jupiter naloživÅ”i Eneji preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega traži sudbina. Didona ne mogavÅ”i zadržati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si život spaleƦi se na lomaĆØi.
Eneju je oluja bacila na obale Sicilije gdje ga je primio kralj Akest,a trojanske žene umorne od lutanja spaliÅ”e veƦinu trojanskih brodova. Na godiÅ”njicu smrti Eneji se u snu javlja otac i nareĆ°uje da krene put Italije samo sa ljudima sposobnim za ratovanje jer ga tamo oĆØekuju duge i teÅ”ke borbe. Prethodno neka posjeti podzemni svijet gdje se je susreo s ocem i Didonom  koja mu nije oprostila Å”to ju je napustio.
IskrcavÅ”i se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najveƦi mu je neprijatelj kralj Turn jer mu je Eneja oteo zaruĆØnicu. Borbe traju do smrti kralja Turna.

Tema spojeva:
Enejina  lutanja nakon pada Troje i ratovanja  po dolasku u Lacij radi osnivanja nove države

Vrsta spjeva i znaĆØaj:
junaĆØki ep znaĆØajan po tome Å”to je to prvi pravi rimski nacionalni ep, kojeg do tada rimska književnost nije imala i koji se do romantizma cijenio kao najviÅ”i uzor epskog pjesniÅ”tva uopƦe.

PjesniĆØki uzor:
Homer odnosno Ilijada i Odiseja

Kompozicija:
u prvih Å”est pjevanja opisuje lutanja Eneje  /Odiseja/ a u drugih Å”est pjevanja opisuje ratovanja Eneje  na italskom tlu /Ilijada/

Glavni motiv:
osnivanje nove države odnosno Rima

Mjesto radnje:
Kartaga  i  Italija

Zaziv muza upuƦen je Junoni kraljici bogova  koja je željela propast Eneji i Troji iz razloga Å”to je rimsko  carstvo u punskim ratovima uniÅ”tilo Kartagu njoj najdraži grad, pa je pokuÅ”ala uz pomoƦ Venere oženiti Eneju Didonom kako bi saĆØuvala Kartagu.
Junona je bila ljuta na Trojance jer je Paris sudeƦi od ljepoti izmeưu Junone, Venere
i Minerve najljepŔom proglasio Veneru Ŕto je Junona smatrala uvredom.

Likovi bogova:
Jupiter - Zeus  vrhovni bog
Junona - Hera  žena i sestra  Jupiterova  želi propast Eneji i Troji
Venera - Afrodita  boginja ljepote majka Eneje
Minerva/Palada/ - Atena  kƦi Jupitrova boginja znanosti i umjetnosti
Neptun - Posejdon   bog mora  staje na stranu Eneje i Trojanaca nakon Å”to Junona uzburka more jer ne dopuÅ”ta da itko remeti vode, to su njegovi poslovi
Merkur - Hermes   glasnik bogova

Likovi:
Laokont, domiŔljat , nepovjerljiv, pametniji i mudriji od ostalih.
''Trojanci, o prezrite konja, kakvi su da su, ja strepim od danajskih sviju darova.''
Izreka koja se i danas upotrebljava, a znaĆØi da se neprijatelju ne  može vjerovati ni kada se ponaÅ”a kao prijatelj, jer sprema neku novu prijevaru.
Sinon, lukav i lažljiv Ahejac koji je dobrom glumom uvjerio Trojance da  konj nije varka,veƦ da ga Ahejci napraviÅ”e za uzvrat otetom kipu božice Palade /Minerva/ koji se nalazio u Troji, te za uvredu bogova  i tim konjem žele okajati svoj zloĆØin. TakoĆ°er je rekao Trojancima da Ʀe Troju i njihovog kralja Prijama snaƦi veliko zlo ukoliko  odbiju darovanog konja.
Nakon straÅ”ne smrti Laokoonta i njegovih sinova Trojanci se uplaÅ”iÅ”e shvativÅ”i smrt kao kaznu sruÅ”iÅ”e zidine Troje i unesoÅ”e konja.  Lažljivi Sinon noƦu je pustio Ahejce iz konja  koji pobiÅ”e Trojance i osvoje Troju.
U epu je potresno prikazana smrt trojanskog kralja Prijama kojeg je na veoma  okrutan naĆØin ubio Ahilejev sin Pir prethodno ubivÅ”i mu sina.Hektorova sjena potakla je Eneju da napusti Troju i potraži novu domovinu.
Kasandra je bila Prijamova kƦer u koju je bio zaljubljen  Apolon i koji ju je uĆØinio proroĆØicom, ali kako je odbijala njegovu ljubav kaznio ju je time da  njezinim proroĆØanstvima nitko nije vjerovao Å”to je odredilo sudbinu Troje.
Didona lijepa , pametna ,dobra  ponosna kraljica Kartage  bori se s osjeƦajem dužnosti i strasti i ljubavi prema Eneji, ljubav pobjeĆ°uje i to dovodi do tragedije
Eneja, hrabar, dobar , pravedan,  dužnost stavlja ispred osjeƦaja .
Enejin lik prema drugima:
Brižan sin, otac i muž tužan zbog smrti žene Kreuze , patnji trojanskog naroda i propasti Troje te spreman povesti Trojance u novu domovinu.
Prema Didoni ispao je nepoÅ”teno jer ju je kradomice napustio iako ga je ona primila kao brodolomca i obasipala ga dobroĆØinstvima.PoÅ”tuje i sluÅ”a bogove/naroĆØito Jupitra/ koji je odredio njegovu sudbinu osnivaĆØa Rima i iako voli Didonu odluĆØan je vrÅ”iti volju bogova.
Cijeli ep pisan je po uzoru na Ilijadu i Odiseju, i u pripovjedaĆØkom smislu, jer Eneja kao i Odisej priĆØa o stradanjima, patnjama, doživljajima nakon trojanskog rata.
Svojom kletvom Didona istiĆØe borbe koje Ʀe Eneja voditi sa Italskim prastanovnicima, odvajanje od sina, njegovu smrt /pretpostavlja se da se utopio u rijeci Numiciji, a u posljednim stihovima govori od borbi Rima i Kartage pod vodstvom Hanibala .
Kompozicija epa je takva da se u drugih Ŕest pjevanja govori o borbama Eneje na Italskom tlu.
Enejino životno naĆØelo je da je sve u božjim rukama i da ono odreĆ°uju sudbinu pojedinca, a Didona smatra da  svojim postupcima i djelima sami odreĆ°ujemo svoju sudbinu.
Eneja je Didonu ostavio jer on sam ne odluĆØuje o svojoj sudbini /kad bi on odluĆØivao nikada ne bi napustio Troju / veƦ  su mu sudbinu odredili bogovi kao osnivaĆØa Rima, a Didona se ubila zbog ljubavi prema Eneji jer je izgubila dobar glas a prezreli su je susjedi i sami Tirci.
Didona, lijepa, pametna i dobra kraljica Kartage ali puna gnjeva zbog odlaska Eneja, izgubljenog dobrog  glasa , osjeƦaja krivnje Å”to je podlegla strastima, odluĆØila je oduzeti si život.     
Haron je bio prevoznik duÅ”a u podzemnom svijetu preko rijeke Stiks gdje bi one naÅ”le mir ali samo ako je tijelo bilo zemaljski sahranjeno. DuÅ”e koje nisu imale zemaljski pokop bile su osuĆ°ene  na vjeĆØno lutanje.

Podzemni svijet se sastoji od tri kruga :
Tartara - pakla u kojem su zloĆØinci vjeĆØno izloženi mukama
Elizija - raja  u kojem vlada vjeĆØno blaženstvo
ƈistiliÅ”ta  u kojem se nalaze duÅ”e koje Ʀe nakon ĆØiÅ”Ć¦enja biti ponovo utjelovljene
Ljudi najĆØeÅ”Ć¦e ne upravljaju svojim strastima , veƦ postaju žrtve strasti, Å”to je u konaĆØnici postala i Didona iako je svojevoljno izabrala smrt.
U život svakog pojedinc nužno je da sam odluĆØuje o svojoj sudbini.
Sacuvana
« Odgovor #60 poslato: 05 Maj, 2007, 04:54:18 pm »

 Sacuvana
Dacha
Too bad you're fucked up
VodeƦi tim
*****

Karma: +29/-4
Van mreze Van mreze

Pol: Muskarac
Poruke: 1069

Dak-mrak!!!


WWW
« Odgovor #59 poslato: 05 Maj, 2007, 04:52:17 pm »

Euripid - Elektra

Nakladnik:
Matica Hrvatska

Vrsta dijela:
tragedija

Tema:
Elektrina opsjednutost osvetom svoga oca.

Ideja:
OdreĆ°ene životne situacije nas mogu pretvoriti u zvijeri koje imaju na umu samo osvetu. Koliko god nam se to ĆØini teÅ”kim, ne smijemo biti previÅ”e radikalni u svojim postupcima, jer nam osveta ne donosi niÅ”ta drugo osim grižnje savjesti.

Vrijeme radnje:
poslije 1184. godine prije nove ere (zavrŔetak trojanskog rata)

Mjesto radnje:
GrĆØka (Mikena), selo

Likovi:
- Elektra
- Orest, Elektrin brat
- Klitemnestra, majka Oresta i Elektre, žena Agamemnonova
- Agamemnon, vladar Mikene
- seljak iz Mikene, Elektrin muž
- Dioskuri; Kastor i Polideuk

Karakterizacije likova:
Elektra: zastraÅ”ujuƦe odluĆØna u tome da ubije majku (i njezinog ljubavnika), i tako osveti oca; ona je ponižena, nakon ubojstva je istjerana kao robinja iz svog doma, boli je majĆØina nevjera i zanemarivanje djece; udali su je za siromaÅ”nog seljaka: sa raskoÅ”i kraljevskog dvora spala je na krajnju bijedu ā€“ no brak nje i seljaka nije konzumiran, jer on vjeruje da se ljudi iz razliĆØitih slojeva ne smiju Ā½mijeÅ”atiĀ½; ona manipulira Orestom, nagovara ga na ubojstvo majke; nakon ubojstva muĆØi ju grižnja savjesti, ali manje nego Oresta; sude joj Dioskuri: udat Ʀe se za Pindara
   
Orest: nakon ubojstva je prognan, i Egist ga je želio ubiti; kada nakon dugo           godina naiĆ°e na svoju sestru, zajedno kovaju smrtonosni plan: on Ʀe ubiti Egista i Klitemnestru (Elektra ne sudjeluje fiziĆØki u samom ĆØinu ubojstva); jer je ubio Egista ā€“ postaje junak, ali dvoumi se o tome dali bi trebao ubiti majku; Dioskuri ga osuĆ°uju na vjeĆØno lutanje, a na njegovom putu Ʀe ga pratiti Erinije (tri sestre, božice osvete ā€“ Tisifona, Alekto i Megera); Orest Ʀe izgubiti razum; (medicinski): Orestov kompleks ā€“ želja sina da ubije majku

Klitemnestra: simbol zle i nevjerne žene; uzrok njezinoj patnji i ubojstvu muža: Agamemnon je morao žrtvovati kƦer Ifigeniju da bi se mogao vratiti kuƦi; Klitemnestra ga vara sa Egistom i  zajedno s njime ubija muža, zbog tog žrtvovanja njezine kƦeri miljenice; zanemaruje poslije svoju živu djecu; na vijest da je Elektra rodila, dolazi u njezin dom; Elektra i Klitemnestra se sukobljavaju, i kasnije Orest ubija majku

Problemi:
-moralni ā€“ Elektra i Orest su se naÅ”li u teÅ”koj situaciji, ali njihova osveta nema etiĆØko opravdanje
-psiholoÅ”ki ā€“ glavni dramski sukob je sukob Elektre sa samom sobom
-povijesni ā€“ u korijenu, za svu tu tragiĆØnu sudbinu je kriva otmica Helene (koja je bila Klitemnestrina sestra) ā€“ povod trojanskom ratu

Osobni doživljaji i zapažanja:
Drama je tužna, zato jer ljudi ne mogu utjecati na svoju sudbinu i djela, veƦ njihovim životima upravljaju bogovi. To je najtragiĆØnije u ovoj i veƦini tragedija. Ovdje se javlja jedno teÅ”ko pitanje: Jesu li Orest i Elektra ispravno postupili kada su ubili vlastitu majku zbog toga jer je ona ubila njihovog oca? Jesu li se smjeli mijeÅ”ati u njihovu braĆØnu razmiricu? Ovdje svatko ima svoje odgovore, ali jedno je sigurno: ubojstvo roditelja je bizarna stvar, i ja mislim da se to moglo rijeÅ”iti na drugi naĆØin. No kada ĆØovjeka zaslijepi mržnja, ne može racionalno prosuĆ°ivati. No jedna stvar je pozitivna u toj tragediji: nerazdvojivost Elektre i Oresta (zbog toga su im na kraju sudili Dioskuri ā€“ oni su simbol nerazdvojivih blizanaca).
Sacuvana
Dacha
Too bad you're fucked up
VodeƦi tim
*****

Karma: +29/-4
Van mreze Van mreze

Pol: Muskarac
Poruke: 1069

Dak-mrak!!!


WWW
« Odgovor #58 poslato: 05 Maj, 2007, 04:51:36 pm »

Tone SeliŔkar - Družina Sinjeg galeba


BiljeŔke o piscu:
Slovenski pisac Tone SeliŔkar rodio se 1.4.1900. u Ljubljani, a umro 1970.g. Objavio je knjige pjesama:Trobovlje,Pjesme ocekivanja i mnogo proznih djela: Družina Sinjega galeba, Jedra na kraju svijeta, Drugovi, Mazge, Rudi, Nasukani brod, TrŔcanska cesta. ViŔe SeliŔkarovih knjiga prevedeno je na hrvatski jezik, a Družina Sinjega galeba objavljena je u viŔe izdanja.

Tema:
djecja družina koja se bavi poslom za odrasle

Glavni likovi:
Ivo i družina

Sporedni likovi:
 Ivini roditelji, Mileva, stari Nikola, mjeÅ”tani, Ante, Lorenza...

Mjesto radnje:
Galebov otok i more

Vrijeme radnje:
Ljeto (u proŔlosti)

Poruka djela:
Ako ti samo jedna uspomena ostane od neke voljene osobe, nemoj dopustiti da se joŔ viŔe uniŔti od starosti, nego je cuvaj od propasti.

Kratak sadržaj:
Bio jedan djecak Ivo, koji nije imao ni oca ni majku.Otac mu je protjeran s otoka, a majka mu je zbog tuge umrla.Živio je sam u jednoj staroj napuŔtenoj kuci. Jednoga dana otac se jako bolestan vraca kuci i
kod kuce umire. Starac Nikola ga zajedno sa Ivom sahranjuje. Jedino Ŕto je Ivi za uspomenu od oca bio je jedrenjak koji se zvao "Sinji galeb". Ivi je odlucio da Sinjeg galeba uredi, da izgleda kao nov. Ivi se pridružuju djecaci iz sela; Petar, Jure, Mijo, Pere i Frane. Oni odlucuju zajednicki urediti brod. Djecaci su sve uredili, samo joŔ treba ofarbati krmu. PoŔto je farba bila jako skupa oni odluce da nekako zarade novac da bi to nekako kupili. Djecaci odlaze na kamenolom. Tamao
su radili jako dobro. Prvi sat bilo je lagano, ali kasnije je sunce sve jace pržilo tako da je raditi bilo zaista teŔko. Na kamenolomu se morao napraviti doista velik posao. Opasnost je prijetila od jedne velike kamene gromade. Trebalo se popeti na vrh te velike stjene koja se svaki cas mogla sruŔiti. Poslovoda je iz džepa izvadio stotisucicu i rekao: Tko ode gore i postavi dijamant dobije ovu stotisucicu!"Svi su Ŕutili dok se nije javio Ive. OtiŔao je gore, sretno se popeo i postavio dijamant. Medutim,kada se vracao nazad tlak zraka ga je odbacio i on je lupio o jedan kamen. Razbio je celo, alimu je bol jako brzo proŔla. Kada su zaradili za farbu, otiŔli su kupiti je i potpuno uredili "Galeba". Medutim, jedne zore, kada se Ivo probudio, nije vidio svog "Galeba" na Ŕalu. MjeŔtani su odlucili uzeti "Galeba" jer su htjeli naplatiti barem
jedan mali dio onoga Ŕto im je Ivin otac ucinio. Kasnije su Ivo i družina uzeli jedrenjak i s njime otiŔli na more.

Doživljaj djela:
Ovo djelo mi se svidjelo jer je djecaku za uspomenu od oca ostao samo taj jedrenjak, a on ga nije htio ostaviti da trune, nego je sakupio družinu djecaka i s njima ga obnovio, da mu jedina uspomena od oca ne "potone u zaborav".

Karakterizacija likova:
a) Ive: bio je uistinu mrk djecak, crne kose. Zaboravio je sve one nježne rijeci Ŕto ih majke govore djeci. Ne poznaje majcina zagrljaja ni ocevih brižnih, milih pogleda. Sam je rastao, sam se mucio i kada je urlala bura, nije se bojao. Nije imao nikoga da su uza nj privine i tako se na sve priucio.

b) djecaci: dobri i pomažu Ivi u obnovi jedrenjaka.

c) Mileva: Smedokosa, zdravih, rumenih i vjecno nasmijanih obraza, sa svom djecom je mila i dobra, ali, prije, cim je vidjela Ivu odmah se smrkla, jer ga se bojala, kasnije se oslobodila toga straha.

d) Stari Nikola: Petrov i Milevin otac, voli Ivu i pomaže mu u najtežim trenutcima.
Sacuvana
Dacha
Too bad you're fucked up
VodeƦi tim
*****

Karma: +29/-4
Van mreze Van mreze

Pol: Muskarac
Poruke: 1069

Dak-mrak!!!


WWW
« Odgovor #57 poslato: 05 Maj, 2007, 04:50:57 pm »

Mato Lovrak ā€“ Družina Pere Kvržice

BiljeŔka o piscu:
Mato Lovrak roĆ°en je 8 ožujka 1899.g. u Velikom GraĆ°evcu kod Bjelovara. KnjiževniĆØkim radom se bavio 50.godina. NajviÅ”e književniĆØkih radova napisao je za dijecu. Posebnu popularnost stekli su romani ā€œVlak u snijeguā€ i ā€œDružba Pere Kvržiceā€. Dramatizirani su, a prema njihovom sadržaju snimljeni su filmovi istoga naslova. U svojim djelima Mato Lovra prikazuje djecu u igri , u Å”koli, u obitelji, u rtazliĆØitim akcijama i pustolovinama, Mnoga Lovrakova djela prevedena su na druge jezika. Mato Lovrak umro je 1974.g. u Zagrebu.

Tema: 
Djeca obnavljaju stari mlin da bi ga predali na uporabu nesložnim seljanima.

Osnovna misao:
ZajedniĆØkim radom i trudom se može sve ostvariti.

Vrijeme radnje:
Lipanj

Mjesto radnje:
Selo

Likovi:
Pero, Å ilo, Medo, Milo Dijete, Budala, Divljak, Danica, Marija, uĆØitelj

Sadržaj:
Bio je mjesec lipanj. Pero se rano probudio i poveo kravu u polje. Imao je temperaturu. SjeĆØao se rijeĆØi koje je otac govorio majci o starom mlinu. Mlin je bio zajedniĆØko imanje cijelog sela. Nakon Å”to se potrgao most tako da se kolima ne može prijeƦi u mlin neki su seljaci htijeli da se most popravi, a drugi su se tome protivili. S vremenom seljaci su preÅ”li mljeti u stari mlin, a svoj su mlin napustili. Pero je cijelo jutro o tome razmiÅ”ljao i odluĆØio da skupi svoju družbu i obnovi stari mlin. Vratio se kuƦi i veselo krenuo u Å”kolu. Pridružili su mu se prijatelji: Medo, Å ilo, Budala, Divljak i Milo dijete. Iako su morali na vrijeme biti u Å”koli otiÅ”li su na treeÅ”nju gazde Marka da bi im Pero pokazao stari mlin. Odatle su ih potjerali tako da su otiÅ”li do starog zvonika odakle se mlin najbolje vidi. Tu im je rekao da Ʀe mlin biti njihov, a o detaljima Ʀe se kasnije dogovoriti. U Å”kolu su zakasnili, ali im je uĆØitelj oprostio zbog poslova koje moraju raditi dok drugi spavaju. Taj dan i Pero je dobio nadimak. Zvali su ga Pero Kvržica. Sutradan su svi krenuli u mlin. Put do mlina je bio zapuÅ”ten i pun granja.  Pored mlina je bilo mutno jezero. Sve je to trebalo oĆØistiti i pokrenuti stari mlin. Svoje slobodno vrijeme su provodili u ureĆ°ivanju mlina.Jednog dana u blizini mlina su pronaÅ”li bunar. Htjeli su ga oĆØistiti da bih imali pitku vodu. Prvi je u bunar iÅ”ao Medo, a kada su ga izvukli van bio je u nesvjesti. SreƦom uskoro mu je bilo bolje. Sutradan su Peru spustili u bunar, ali dok su ga spuÅ”tali ispao im je lanac i Pero je pao u bunar. Uspjeli su ga spasiti, ali se prehladio i nije mogao iƦi u mlin. Do perinog ozdravljenja za voĆ°u je izabran Divljak. MisleƦi na Peru nastojali su napraviti Å”to viÅ”e posla. Napravili su mostiƦ, oĆØistili grane koje su smetale. U bunaru je bilo pitke vode. Kada se pero vratio bio je sretan, a Divljak se naljutio i pobjegao. S njim je otiÅ”ao i Budala. DjeĆØaci su se bojali d ne odaju njihovu tajnu. Zaprijetili su mu, ali je on ipak sve ispriĆØao djevojĆØicama, Mariji i Danici. One su doÅ”le u mlin i kada su veƦ sve znale djeĆØaci su ih morali primiti u grupu. Osim toga, djevojĆØice su znale ĆØistiti, crtati i ureĆ°ivati vrt. VeƦ je skoro bilo gotovo i svi su bili sretni. ƈuli su da se u selu odrasli opet pokuÅ”avaju dogovoriti o popravku mlina, ali im to nije uspjelo. Družba je odluĆØila predati mlin seljacima na zadnj dan Å”kole. Kada su jednog dana doÅ”li do mlina vidjeli su izgaženi vrt i poÅ”arane zidove mlina. Znali su da je to uĆØinio Divljak. Družba nije odustala, svu su Å”tetu popravili i oĆØistili su mlin.  Kasno su se vratili kuƦi i zbog toga imali probleme, ali tajnu nisu odali. Približavao se kraj Å”kolske godine i u mlinu je sve bilo gotovo. Samo se uljepÅ”avalo ono Å”to je veƦ uĆØinjeno. Motrili su na Divljaka da ne oda njihovu tajnu. Nekoliko dana prije zavrÅ”etka Å”kole dijeĆØaci su sve ispriĆØali uĆØitelju i pokazali mu ureĆ°eni mlin. Dogovorili su se da se zavrÅ”na Å”kolska sveĆØanost održi u mlinu. Na zadnji dan Å”kole roditelji su kao i uvijek doÅ”li u Å”kolu, a meĆ°u njima je bio i naĆØelnik opƦine. Bili su tu i tamburaÅ”i.  UĆØitelj je pozvao da svi poĆ°u do mlina.  ƈuo se žamor jer nitko nije mogao razumjeti uĆØiteljev postupak. Ipak su krenuli. U mlinu su ih doĆØekala djeca gdje su zajedno proslavili obnovu mlina.
Sacuvana
Dacha
Too bad you're fucked up
VodeƦi tim
*****

Karma: +29/-4
Van mreze Van mreze

Pol: Muskarac
Poruke: 1069

Dak-mrak!!!


WWW
« Odgovor #56 poslato: 05 Maj, 2007, 04:50:28 pm »

Mark Tven -  Doživljaji Toma Sojera

BiljeŔke o piscu :
Mark Twain roĆ°en je 1835.god. na Floridi u državi Missouri. Umro je 1910.god. . Napisao je : KraljeviƦ i prosjak ,Doživljaji Hucheeberryia Fina.

Mjesto Radnje :
otok, Ilijanska obala 

Vrijeme radnje :
ljeto

Likovi :
Fin, crnac ,Tom ,Douglas , tata ,Bames ,Joe ,Harper , Ben ,Huckā€¦

Fabula :
DjeĆØak Huck imao je pijanog oca kojega je viĆ°ao jednom tjedno. Imao je prijatelja Toma Savyera sa kojim se je puno družio. Njih dvoje su htjeli osnovati razbojniĆØku bandu. Jedne noƦi je Huck Fin pomogao crncu Jimu da pobjegne. DoÅ”li su na jedan otok gdje je Huck bio kod jedne obitelji, a Jim je bio na splavi.  Huck je naÅ”ao Jima i plovili su dalje rijekom tražiti Cairo .Kada su vidjeli da bezvrijedno traže dogovorili su se da Ʀe se vratiti doma i reƦi istinu. Kada su nakon dugog putovanja doÅ”li u grad Jima su zarobili. Kada su to saznali Tom i Huck probali su ga osloboditi ,ali bez uspjeha. Prije smrti gospoĆ°ica Watson oslobodila je Jima ropstva.
Sacuvana
Dacha
Too bad you're fucked up
VodeƦi tim
*****

Karma: +29/-4
Van mreze Van mreze

Pol: Muskarac
Poruke: 1069

Dak-mrak!!!


WWW
« Odgovor #55 poslato: 05 Maj, 2007, 04:48:56 pm »

Aleksandar SergejeviĆØ PuÅ”kin - Bajka o ribaru i ribici
 
BiljeŔka o piscu
Aleksandar SergejeviĆØ PuÅ”kin rodio se u moskvi 1799.godine. PohaĆ°ao je elitnu Å”kolu za plemiƦku djecu, gdje je veƦ pokazao pjesniĆØki dar. Umro je u 38.godini života od posljedica zadobivenih na dvoboju. Njegova najpoznatija djela su Evgenij Onjegin, Kapetanova kƦi, Bajke, Boris Godunov i Belkinove pripovijesti.
 
BiljeÅ”ke tijekom ĆØitanja
-stari ribar i njegova žena
-zlatna ribica koja ispunjava želje
-pohlepna i zloĆØesta starica koja od ribice traži korito, kuƦu, želi biti vlastelinka, svijetla carica i na kraju vladarica mora
-žao mi je starog ribara, a ne sviĆ°a mi se njegova pohlepna žena
-smatram da je na kraju starica zaslužila da bude opet siromaŔna u staroj kolibi
 
Doživljaj djela
Ova kratka bajka mi se dosta svidjela jer je u njoj opisana zlatna ribica koja ispunjava želje. Ja bih isto htjela imati takvu ribicu koja bi mi ispunjavala sve moje želje.
 
Kratak sadržaj
Na obali mora živjeli su starac i starica. Starac je lovio ribe, a njegova žena je prela preĆ°u. Jednog dana je starac lovio ribe i uhvatio je zlatnu ribicu koja govori. Ribica je molila starca da je ne ubije, veƦ je pusti natrag u more, a ona Ʀe njemu ispuniti njegove želje. Starac ju je pustio u more, ali nije niÅ”ta tražio od ribice. Kad je to ribar ispriĆØao svojoj ženi ona ga je grdila i nazvala prostaĆØinom i budalom i tražila da od te ribe traži novo korito. Kad je to dobila, tražila je novu kuƦu, željela je biti moƦna vlastelinka, a zatim i svijetla carica. Živjela je u dvorcu, imala je sve Å”to je poželjela dok je svoga muža poslala da radi u staji. Na kraju je željela biti vladaricom mora i da joj zlatna ribica služi. Ribica se na to razljutila i niÅ”ta nije na tu želju odgovorila, a kada je ribar doÅ”ao kuƦi, naÅ”ao je opet svoju kolibu, ženu i prepuklo korito.
 
Mjesto i vrijeme radnje
Obala i more. Ribar i njegova žena stanovali su u kolibi na obali mora, a zlatna ribica je živjela u moru.
 
Tema:
zlatna ribica
 
Ideja djela
ƈovjek ne smije biti pohlepan.
 
Analiza likova
Stari ribar - dobar i poŔten starac
Starica - zla, pohlepna i nikad zadovoljna
Zlatna ribica - dobra ribica koja održava svoje obeƦanje


2.Bajka o ribaru i ribici
 
Dojam :
Ova bajka mi se svidjela zato Å”to je starac naÅ”ao zlatnu ribicu, a nije mi se svidjelo Å”to je baka bila tako okrutna i sebiƦna

Vrijeme radnje :
Ljeto

Mjesto radnje :
More, dvori,

Glavni likovi :
Starac ā€“ bio je poÅ”ten i dobar
Baka ā€“ okrutna i sebiĆØna
Zlatna ribica ā€“ ribica koja je ispunila sve želje satrcu koje ih je zadala baka, ali ne i zadnju

Sporedni likovi :
Sluge, lude

Sadržaj : 
Živjeli su starac i baka u staruj kolibi od gline. Starac se je bavio ribolovom, a starica je prela. Jednoga dana starac je bacio mrežu u more i izvukao punu mulja, tako nekolio puta. Kada je izvukao treƦi put u njoj je bila samo jedna riba i to zlatna. Riba ga je zamolila da ju pusti i da Ʀe joj tada ispuniti želje. Starac ju je pustio. Vratio se kuƦi i to rekao starici. On ga je izgrdila i poslala da zamoli da mu da novo korito. Ribica mu je rekla samo neka se vrati kuƦi. On je pred kolibom naÅ”ao novo korito. Baka ga je izgrdila i poslala sa zatraži kuƦu. On je otiÅ”ao i ribica mu je to ispunila. Zatim je baka kazala da želi biti bogata vlastelinka. Starac je otiÅ”ao na more i zamolio ribu. Ona mu je to ispunila. Kada se je vratio vidio je veliki dvorac. U njemu je bila baka. Tukla je i derala se na sluge. Tako je proÅ”lo nekoliko nedjelja. Tada je doÅ”ao starac i baka mu je naredila da želi biti carica. Starac se je protivio ali je kasnije otiĆØao. Zamolio je ribicu. Nakon nekog vremena se vratio, a pred sobom je vidio joÅ” veĆØi i raskoÅ”niji dvorac. Kada je doÅ”ao do bake htio joj je poljubiti noge ali ona je pozvala stražare da ga odnesu. Baki je veƦ postalo dosadno i rekla je starcu neka zaželi od ribice daona bude carica mora i da zlatna ribica pliva oko nje i da joj ispunjava želje koje se njoj prohtije. Starac je otiÅ”ao i zamoloi rabicu. Ona ga je sluÅ”ala i zatim zaronila. Starac je dugo ĆØekao odgovor. Zatim se je vrato. Vido da nema viÅ”e dvorca nego open ona stara koliba.         
     
PouĆØnost o djelu :
Nikada ne smijemo biti oholi i sebiĆØni kao baka

BiljeŔke o piscu :
Aleksandar SergejeviƦ PuÅ”kin rodio se u Moskvi 1799. godine u plemiĆØkoj obitelji. Zbog slobodumlja koje u njma koje u njma izražava ĆØesto je napadan, pa i izazvan na dvoboj, te od posljedica ranjavanja umire godine 1837., u svoj trideset i osmoj godini.
Sacuvana
Dacha
Too bad you're fucked up
VodeƦi tim
*****

Karma: +29/-4
Van mreze Van mreze

Pol: Muskarac
Poruke: 1069

Dak-mrak!!!


WWW
« Odgovor #54 poslato: 05 Maj, 2007, 04:48:02 pm »

F. M. Dostojevski - Zapisi iz mrtvog mora / Zapisi iz podzemlja



 ā€œ Zapisi iz podzemljaā€ samo je jedna novela iz zbirke pod nazivom ā€œZapisi iz mrtvog domaā€ - zbirke poznatog ruskog realista-F.M.Dostojevskog. Novela ā€œ Zapisi iz podzemljaā€ u sebi sadrži mnoge ideje o ĆØovjeku, njegovom životu te o individui i njezinom ponaÅ”anju i uklapanju u druÅ”tvu. Individua tj. glavni lik ove novele bolje nam predoĆØava samog sebe a ujedno preko sebe izriĆØe pravu istinu o ĆØovjeku. Prema njegovim rijeĆØima, ĆØovjek je negrijeÅ”eno biƦe, pakosno biƦe, nezahvalno biƦe, stvaralaĆØka životinja, lakosmisleno biƦe,nedoliĆØno biƦe te biƦe koje u svemu ima cilj i teži ka ostvarenju tog cilja. Osim svih ovih osobina jedna se osobina posebno istiĆØe a to je samostalnost, ĆØiju veliku uĆØestalost možemo vidjeti i u samom glavnom liku. Naime, glavni lik ne slaže se dobro s druÅ”tvom i prezire ljude u njemu, no ipak želi uƦi u druÅ”tvo i osjetiti tu posebnu atmosferu. Usprkos toj velikoj želji, biva odbaĆØen i postaje željan osvete za neuspjehom. Sve mu u životu propada a nesreƦa mu je uvijek za petama. Prema svemu ovome možemo zakljuĆØiti i da zapravo podzemlje za glavnog lika možda i predstavlja ovaj bijedan i nesretan život, a ponajviÅ”e izolaciju od druÅ”tva, od cijelog svijeta.
     Ova se novela sastoji od dva dijela, gdje bi prvi dio mogli nazvati filozofskom raspravom o ĆØovjeku, a drugi dio dokaz za sve ono Å”to je reĆØeno u prvom dijelu.Kako se prava radnja javlja tek u drugom dijelu ove novele,mogli bismo reƦi da radnja teĆØe kronoloÅ”ki, a jedna od zanimljivosti vezana upravo za radnju je da je radnja izmiÅ”ljena kao i sami zapisi.
U ovoj se noveli spominje nekoliko likova: glavni lik, njegov sluga -Apolon, Liza, FerfiĆØkin, Simonov i Zverkov.
     Ipak, posebnu pažnju mogli bismo dati upravo glavnom liku jer on sa svim svojim osobinama predstavlja ljude tadaÅ”njeg vremena. O njegovoj karakterizaciji možemo ponajviÅ”e saznati u prvom dijelu ove novele, gdje odmah na samom poĆØetku možemo uoĆØiti pakosnost, koja se uoĆØavala i u njegovom poslu. No, pored toga Å”to je pakostan, on je dosta i radoznao a možemo reƦi i da voli sanjariti, fantazirati a ponajviÅ”e filozofirati. U njegovoj filozofiji možemo kao glavnu liĆØnost uoĆØiti ĆØovjeka i njegove probleme u druÅ”tvu. Sve te probleme možemo pronaƦi i u glavnom liku, jer je totalno izoliran od druÅ”tva i velika je individua. Ipak, za razliku od drugih ljudi koji su nezadovoljni onime Å”to imaju, on je zadovoljan svojim naĆØinom života.Na samom kraju novele možemo uoĆØiti da nikoga ne voli, nikoga ne poÅ”tuje, no ono Å”to je najgore, ne voli ni samog sebe.Sve je to uzrok njegovog bijednog života, kojeg je on silno želio popraviti. No, nedovoljna upornost dovela je do toga da je uvijek bio odbaĆØen. Glavnu je rijeĆØ u njegovom životu vodila povuĆØenost od druÅ”tva, a sudeƦi po svemu ovome, možemo zakljuĆØiti da on u biti i nije shvatio svijet, život, veƦ je sve to promatrao sa svog stajaliÅ”ta, sa svoje strane, dok drugu stranu svijeta nikad nije uspio vidjeti ni shvatiti. Tokom cijele novele ĆØinio se nervoznim, nesigurnim, izbezumljenim, neodluĆØnim a pomalo i straÅ”ljivim. Neke od ovih osobina mogu se uoĆØiti i u danaÅ”njem svijetu, u danaÅ”njem ĆØovjeku,no ima neÅ”to Å”to odskaĆØe od svega, a to je nezadovoljstvo ĆØovjeka s onim Å”to ima, jer ĆØovjeku uvijek treba neÅ”to viÅ”e.
     Osim glavnog lika, u radnji novele sudjeluju i ostali likovi s kojima se naÅ” glavni lik i nije baÅ” previÅ”e slagao. Jedan od tih likova je i lik FerfiĆØkina.Prema rijeĆØima glavnog lika, bio je to ĆØovjek kojeg je glavni lik ponajviÅ”e mrzio, i za kojeg je tvrdio da je glup i velika kukavica. Veoma podao i drzak razmetljivac koji je hinio najosjetljiviju ambicioznost, budio je sve negativne osobine u oĆØima glavnog junaka. Bio je jedan od onih ljudi koji nije podnosio glavnog lika,koji ga nije prihvaƦao i niti to nije ni pokuÅ”avao. Kao i svima, najvažniji mu je bio novac te iz pojedinih njegovih situacija vidimo kako je bio uistinu velik podlac, gotovo zao ĆØovjek koji je s zadovoljstvom zadirkivao druge i ismijavao ih. Gotovo sve možemo reƦi i za preostala dva neprijatelja glavnog lika-Trudoljubova i Zverkova. Pakosni, zli likovi, kojima je jedini cilj u životu bio novac, ĆØesto su omaložavali glavnog lika,koji je sve to trpio i ĆØak im se u jednom trenutku htio i ispriĆØati. Svi oni isticali su se jednom velikom negativnom osobinom-iskoriÅ”tavanjem, kojom bi samo gledali da sebi ugode, da sebi uĆØine život boljim, ne misleƦi na posljedice.
     No, u cijelom druÅ”tvu bila je i osoba koja je u glavnom liku pobudila posebne osjeƦaje.To je bila djevojka Liza, izgledom veoma lijepa i dobra u duÅ”i i srcu. U poĆØetku je upoznajemo kao povuĆØenu, Å”utljivu  i zbunjenu djevojku. Ipak, bila je osoba s kojom se moglo smireno i bez diskusija popriĆØati i izmjeniti miÅ”ljenja o životu, buduƦnosti i ljubavi. Za razliku od drugih likova, pakost, zlo i egoizam se u toj djevojci nije mogao uoĆØiti veƦ je imala sve dobre osobine. Bila je veoma draga glavnom liku koji ju je volio no ta je ljubav brzo nestala zbog nespremnosti lika na takav naĆØin života.
     VeƦ nam je poznato da su stil i jezik Dostojevskog veoma jednostavni, gdje se autor ĆØesto koristi jednostavnim i jasnim reĆØenicama koje nisu toliko bogate stilskim sredstvima. Kao primjer jednostavne i kratke reĆØenice možemo navesti jedan od brojnih dijaloga iz novele:

                                                           ā€Ti si odavde?
                                                           Nisam.
                                                                     Odakle si?
                                                                     Iz Rige.
                                                                     Njemica?
                                                                     Ruskinja.
                                                                     Jesi li veƦ dugo ovdje?
                                                                     Gdje?
                                                                     U kuƦi. ā€œ

ƈesto se u reĆØenicama pa i meĆ°u reĆØenicama javlja kontrast, koji je u funkciji humoristiĆØnosti i originalnosti reĆØenica ,kao npr.ā€Tada sam pobijedio,ali se Zverkov,koji je doduÅ”e bio glup ali veseo i drzak, na sve samo nasmijao i to tako da zapravo i nisam sasvim pobijedio ā€“smijeh je ostao na njegovoj strani.ā€ ili pak ā€œ Ta ĆØovjek je glup, fenomenalno glup.Naime, uopƦe i  nije glup, ali je tako nezahvalan da nema nezahvalnijeg stvorenja od njega.ā€SpecifiĆØnost ove novele je i poĆØetak, gdje se takoĆ°er uoĆØavaju jednostavne i humoristiĆØne reĆØenice:ā€ Bolestan sam ĆØovjek...Pakostan sam ĆØovjek. NeprivlaĆØan sam ĆØovjek. Mislim da me boli jetra. Uostalom,nemam pojma o svojoj bolesti i ne znam pouzdano Å”to me boli.ā€,a i cijela je novela napisana tako da autor direktno razgovara s ĆØitateljem i daje mu poneke savjete, a sve se to izražava reĆØenicama poput ovih:ā€...Stanite! Dopustite da predahnem...ā€,ā€Pa zaÅ”to ste onda sve ovo pisali?- pitate me.
Znate Å”ta, strpao bih ja vas na ĆØetrdeset godina u podzemlje, bez ikakva posla, pa bih nakon ĆØetrdeset godina doÅ”ao k vama da se raspitam do ĆØega ste doÅ”li.ā€.Osim ovih reĆØenica , Dostojevski se obraƦao ĆØitatelju putem zagrada ā€œ (Slaba dosjetka, ali neƦu je prekrižiti. Napisao sam je,misleƦi da Ʀe ispasti veoma duhovito; a sada, kad sam i sam uvidio da sam se želio samo napraviti odurno važan- namjerno je neƦu prekrižiti!).Sam jednostavan stil govori nam kako reĆØenice nisu toliko bogate stilskim sredstvima, no u noveli možemo pronaƦi i poneku metaforu: ā€Bilo je tiho, pahuljao je snijeg padajuƦi gotovo okomito i prostirajuƦi jastuk po ploĆØniku i pustoj ulici.ā€
     RealistiĆØnost stila takoĆ°er ne možemo izostaviti, a ta je realistiĆØnost i specifiĆØna za razdoblje u kojem je nastalo ovo djelo. RealistiĆØnost je izražena veƦ putem same socijalne teme koja sa sobom nosi razne probleme. Ti se problemi oĆØituju na posebnim realistiĆØkim likovima ā€“ likovima iz svakodnevnog života koji se kreƦu na svakodnevnim, obiĆØnim mjestima (gostionica, malena sobica).U noveli možemo uoĆØiti i opis interijera:ā€ U uskoj, tijesnoj i niskoj sobi, pretrpanoj golemim ormarom za odijela i krcatoj kartonskim kutijama, krpama i kojekakvim odijevnim starudijama - bilo je posve tamno.ā€ĆØija je funkcija opisivanje i predoĆØavanje socijalnog statusa likova,dok u jednom dijelu novele možemo uoĆØiti i pozitivizam:ā€Pa i uopƦe ,dužni smo sebi ponavljati, neumorno, da nas u tom i tom trenutku priroda nipoÅ”to u tim i tim okolnostima neƦe niÅ”ta pitati; da je treba prihvatiti takvom kakva jest, a ne onako kao Å”to fantaziramo, pa ako stvarno težimo za tablicom i kalendarom,no,i...no,pa makar i za retortom,Å”to se može, treba prihvatiti i retortu!ā€
     Jezik u ovoj noveli je razumljiv no ima i pokojih francuskih izrazaā€a lā€™homme de la nature et de la veriteā€.

     I kao i svako dijelo, i ova novela ima nekoliko ideja:
1.   Ćˆovjek nije nikada sretan onime Å”to ima.
2.   Svaki je ĆØovjek kukavica.
3.   Ćˆovjek nije savrÅ”eno biƦe.
4.   DruÅ”tvo ĆØini ĆØovjeka ĆØovjekom.
Sacuvana
Dacha
Too bad you're fucked up
VodeƦi tim
*****

Karma: +29/-4
Van mreze Van mreze

Pol: Muskarac
Poruke: 1069

Dak-mrak!!!


WWW
« Odgovor #53 poslato: 05 Maj, 2007, 04:46:37 pm »

Aristotel - Poetika"

Temelje teorijskog viĆ°enja udario je Aristotel svojom Poetikom.
Tekst nije celovit, struktura teksta nije jedinstvena.
Raspravlja se o opÅ”tem i pojedinaĆØnom naizmeniĆØno.
Poglavlje o tragediji je u celosti obraĆ°eno, za razliku od dela o komediji i dela o epu; na jednom mestu Aristotel kaže da je o komediji bilo reĆØi ranije, ali mi ne znamo za te spise, preĆ°aÅ”nje.
Aristotel je u istoriji filozofije najveƦi sistematiĆØar, od njega poĆØinje prava filozofija, tj. filozofija kao apstraktno miÅ”ljenje, koja se zaniva na pojmovima a ne na slikama kako je to kod Platona.
Poetika pripada "predelu" pitkog Ŕtiva, zbog toga je postojalo miŔljenje da ona nije Aristotelov spis, poŔto drugi njegovi spisi kao npr. Metamorfoze ili Fizika, spadaju u onaj viŔi stepen, visoki stil.
Teofrast - uĆØenik Aristotela, koji je sredio njegove spise. Aristotel je bio bolestan, umro je u 63. godini, najverovatnije od raka želudca. Poetika je pronaĆ°ena u veoma loÅ”em stanju, verovatno posle Teofrasta, i pretpostavlja se da su izbaĆØeni oni delovi Poetike koji nisu bili ĆØitki.
Neka mesta koja su saĆØuvana, ostala su nejasna, ta nejasnoƦa najviÅ”e se odnosi na pojam KATARZE, i taj pojam, u tom obliku, samo jednom sreƦemo u Poetici.

ā€¢katharsis - filolozi su rekonstruisali ovu reĆØ, a po Aristotelu ona bi se odnosila na proĆØiÅ”Ć¦enje, vezano za boga Dionisa.

Horacijeva Poetika je destruktivna, aristotelovska; Horacije nije ĆØitao Aristotela.
NajviÅ”e je Aristotel tumaĆØen u doba renesanse. Franja PetriƦ Komentari uz Aristotelovu Poetiku. NajĆØeÅ”Ć¦e su to bili negativni, ironiĆØni komentari, ali i netaĆØni.
U doba renesanse Platon je bio vodeƦi filozof, otuda negativna konotacija prema filozofiji koju je propagirao Aristotel.
U srednjem veku Aristotel je bio glavni filozof, Toma Akvinski je temeljio svoju Filozofiju na Aristotelovoj.
Ideja da se u Firenci organizuje država po ugledu na Platonovu Državu, svedoĆØi koliko je Platon bio poÅ”tovan u doba renesanse.
SofistiĆØke rasprave oko Aristotelove Poetike.
Aristotel je bolje "prolazio" u doba klasicizma, zajedno sa Horacijem.
U naŔe doba Žerar Ženet oslanja se na Aristotela u svojim Figurama.
Aristotelova Poetika je imala je presudan znaĆØaj za RUSKE FORMALISTE (na Jakobsona prvenstveno), koji su udarili temelje modernoj teoriji književnosti. Aleksandar Veselovski - otac ruskih formalista, iz njegove Istorije poetike proiziÅ”li su ruski formalisti. Naziv formalisti je pogrdni naziv koji su im dali neprijatelji; Ruski formalisti zastupaju stav: nije bitno o ĆØemu se piÅ”e, može se raditi o sasvim nebitnim stvarima, bitan je NAƈIN na koji je neÅ”to napisano.
Aristotelova Poetika je dobila naziv po prvoj reĆØi u spisu (raspravlja se o pesniĆØkoj umetnosti).
Zdeslav Dukat - dao komentare komentara o Poetici.

Zadaci o kojima Aristotel govori jesu:

1.   pesniĆØko umeƦe
2.   njegove vrste
3.   cilj, kakav uĆØinak, Å”ta proizvodi svaka od tih vrsta. Kranji cilj (telos grĆØ. krajnji cilj) je u tragediji katarza.
4.   kako treba oblikovati fabule (lat. fabule pokriva znaĆØenje reĆØi mit, priĆØa)

fabule = mithos - priĆØa koja nije izvorno mit

Ovaj ĆØetvrti zadatak odnosi se na NAƈIN STVARANJA tj. na SIŽE, u onom znaĆØenju koje su kasnije propagirali ruski formalisti, jer oni se oslanjaju na Aristotela, umeli su da razumeju znaĆØaj koji je on izneo tako Å”to su odvojili fabulu od sižea, i izneli razliku. Po TomaÅ”evskom razlikujemo:

1.   Stepanasti siže - i on je najednostavniji
2.   Prstenasti siže
3.   Paralelni siže - najkomplikovaniji tip sižea, Tolstoj se koristi njime, uvodeƦi nekoliko naporednih porodica u svom izlaganju.
Misao o ruskom filmu razvija se uporedo sa miŔlju o književnosti, ono Ŕto je flash back u filmu to je prstenasti siže u književnosti ruskih formalista.

5.  iz koliko i od kakvih delova je sastavljeno delo.
Sacuvana
   

 Sacuvana
Stranice: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 »   Idi gore
  Stampaj  
 
Prebaci se na:  

Pokrece MySQL Pokrece PHP Powered by SMF 1.1.9 | SMF © 2006, Simple Machines LLC
Joomla Bridge by JoomlaHacks.com
Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!

Statistika

Na sajtu su trenutno 0 gost/a i 0 clan/a.
mod_vvisit_counterDanas131
mod_vvisit_counterJuce276
mod_vvisit_counterOve nedelje131
mod_vvisit_counterOvog meseca6111