Da se ne zaboravi !
TRAJKO RAJKOVIC(1937-1970)
Roden je 7.decembra 1937. godine u Leskovcu. U ,,plavu sredinu" doŔao je 1959. godine, kao student medicine, vrlo visok (210cm), pomalo nespretan i bojažljiv mladic, od koga se tek poneŔto moglo ocekivati. Medutim, tadaŔnje rukovodstvo OKK Beograda u ,,materijalu" od koga je Rajkovic Trajko bio napravljen, prepoznalo je koŔarkaŔki dijamant i zapocelo njegovo bruŔenje.
Napornim radom i treningom, za vrlo kratko vreme, Trajko staje rame uz rame sa Koracem i Gordicem i postaje centarska vedeta ,,plavog kluba", vrednost na koju se ozbiljno racuna. Sa svojim karakteristicnim horogom kao i izuzetnim osecajem za skok, Trajko je tih Ŕampionskih 60-tih godina, bio nereŔiva enigma za teŔke centre Olimpije, Partizana, Zvezde, Zadra, italijanskog Virtusa, francuskog Kantua, belgijskog Antverpsea.. Kao potvrda Trajkoviceve koŔarkaŔke vrednsti, i merilo rada i uspeha, ubrzo pristiže i poziv za reprezentaciju od strane profesora Ace Nikolica. Boje nacionalnog tima Trajko Rajkovic branio je skoro celu deceniju, od 1963-1970. Ovaj koŔarkaŔki div na svojim Ŕirokim plecima, uz Iva Daneua, KreŔimira Cosica, Radivoja Koraca, Petra Skansija i
drugove, izneo je mnoge terete i utabao put novoj koŔarkaŔkoj sili koja je izranjala na starom kontinentu.i Za vreme Trajkovicevog igranja u reprezentaciji, Jugoslavija je osvojila dva evropska srebra (1965 i 1969) i jednu bronzu (1963) , kao i jedno olimpijsko srebro (1968).
Na svetskom prvenstvu u Ljubljani 1970, da li zbog greŔke lekara koji su olako shvatili psiho-fizicku slabost Jugoslovenskog centra posle jedne od utakmica Ŕampionata, ili jednostavno sudbine, iznenada prestaje da kuca srce Trajka Rajkovica. Na tom Ŕampionatu u glavnom gradu Slovenije Jugoslavija prvi put u istoriji postaje svetski Ŕampion. Prvi svoj veliki uspeh nacionalni tim platio je skupo. Nacija je dobila velikog Ŕampiona. Izgubila, niŔta manjeg...
Iza Trajka Rajkovica ostalo su sin Vladimir i supruga Biljana, i jedna velika uspomena na leskovackog diva, krupnog coveka i telom i srcem, koŔarkaŔa koji je zatnim slovima sa svojom generacijom pisao istoriju jugoslovenske koŔarke.
http://www.okkbeograd.org.yu/