Nema smaka svijeta 2012.: Pet dokaza da drevne Maye nisu upravuMaye su prorekli da nas navodno u decembru 2012. oèekuje smak svijeta i iako smo preživjeli svjetske ratove, epidemije i pandemije, to je naš neminovan kraj. Donosimo vam pet razloga radi kojih se ne trebate bojati smaka svijeta.
Kao prvo, ne postoji jedan kalendar Maya. Maye su bili narod optereæen brojevima i datumima pa su imali tri vrste kalendara.
Tako naprimjer, postoji njihov kalendar prema kojem bi smak svijeta bio svakih 240 dana. Nemoguæe. Kao drugo, samo je jedan natpis u cijelom kalendaru koji se odnosi na 2012. Ljudi koji dublje prouèavaju Maye, tvrde da se najvjerovatnije radi o posveti na zgradi koja je nastala prije 1400 godina.
Pod treæi razlog možemo uvrstiti èinjenicu da se njihov kalendar zapravo ne završava. Istraživaèi navode i da postoji mnogo dokaza da su oni bili uvjereni da æe se život nastaviti i poslije 2012. I na kraju, upotrijebite logiku, da su Maye imali tolike moæi predviðanja, predvidjeli bi i kraj svoje civilizacije i pokušali to nekako sprijeèiti.
Zbog svih ovih razloga možete odahnuti i prestati panièariti. Nauènik David Morrison, astrobiolog, izjavio je nedavno da prima zabrinjavajuæe visok broj paniènih poziva ljudi. Najstrašnije mu je kaže bilo kad mu se nedavno javila žena, majka dvije tinejdžerice i izjavila da njezine kæerkice razmišljaju o samoubistvu jer ne žele biti žive kada svijetu jednom doðe kraj. Jedna od majki koje su u strahu radi kraja svijeta je izjavila i da æe prvo ubiti svoju djecu, a onda sebe.
izvor
Smak sveta 2060. godine
„Od utemeljenja Svetog Rimskog carstva Karla Velikog i kraja sveta treba da proðe 1.260 godina”, to nije rekao Nostradamus veæ Isac Njutn. Jedan od najutIicajnijih nauènika svih vremena predvideo je da æe se „smak sveta” dogoditi 2060. godine, a podatak se temelji na rukopisima slavnoga fizièara koji su nedavno prikazani na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu (Izrael).
Zabeleške Isaka Njutna prvi su put obelodanjene od 1969. u sklopu izložbe pod nazivom „Njutnove tajne”. U pismu iz 1704. engleski fizièar i astronom, zaljubljenik u teologiju i alhemiju, jedan deo posvetio je izraèunavanju trajanja sveta na temelju biblijskog fragmenta iz „Knjige Danijelove”. Veliki nauènik je, naime, zapisao da bi izmeðu utemeljenja Svetog Rimskog carstva Karla Velikog godine 800. i kraja sveta trebalo proæi 1.260 godina.
izvor