Osnovan katastar nepokretnosti opštine Sokobanja |
Republièki geodetski zavod, Služba za katastar nepokretnosti Sokobanja je uspešno završila poslove na osnivanju katastra nepokretnosti za celokupno podruèje opštine Sokobanja. Republièki geodetski zavod, Služba za katastar nepokretnosti Sokobanja je u skladu sa Planom radova Republièkog geodetskog zavoda, uspešno završila poslove na osnivanju katastra nepokretnosti na celoj teritoriji opštine Sokobanja. ![]() Teritoriju opštine Sokobanja èine 24 katastarske opštine, ukupne površine 52541 hektar sa 170744 parcele. U postupku osnivanja katastra nepokretnosti formirano je 27447 listova nepokretnosti, sa upisanih 22381 zgradom-objekatom, 1211 posebnih delova zgrada (1008 stanova, 169 poslovnih prostora i 34 garaže) i 10777 tereta. Ukupno ima 10045 domaæinstava. Danom osnivanja katastra nepokretnosti za celokupnu teritoriju opštine Sokobanja, prestaje da važi knjiga tapija i katastar zemljišta. Osnivanjem katastra nepokretnosti, kao jedinstvene evidencije o nepokretnostima i pravima na njima, okonèan je dugotrajan i veoma važan posao, kako za Republièki geodetski zavod, tako i za graðane, institucije i lokalnu zajednicu u celini. U narednom periodu Služba za katastar nekretnine Sokobanja angažovaæe se na poslovima održavanja katastra nepokretnosti, osnivanju katastra vodova, izradi digitalnog katastarskog plana i održavanju Adresnog registra. Opština Sokobanja se nalazi u istoènoj Srbiji, 234 km jugoistoèno od Beograda, na padinama planine Ozren (1074 m) i na obalama reke Moravice, na nadmorskoj visini od 400 m. Smeštena u kotlini izmeðu Ozrena i Rtnja, zahvaljujuæi blagoj klimi i termalnim izvorima, Sokobanja je postala najpoznatiji banjski i klimatski centar Srbije. Klima Sokobanje je umereno-kontinentalna. Posebne odlike klime su umerena vlažnost, umerene padavine, nema velikih magli i jakih vetrova. Vazdušne struje donose prijatan miris ozona sa obližnjih šuma. Sve ovo èini klimu Sokobanje naroèito pogodnom za leèenje i boravak obolelih od nespecifiènih oboljenja disajnih organa. Svojim klimatskim faktorom, idealnom nadmorskom visinom, èistim vazduhom i netaknutom prirodom koja je okružuje, Sokobanja predstavlja idealno mesto za razvoj sportsko-rekreativnog turizma. Sokobanja je menjala svoj naziv i ima podataka da se zvala: Balnea, Velika banja, Banja, Aleksinaèka banja, Sokol banja i dr. Današnji naziv je u upotrebi od sredine XIX veka. Od svih kulturno-istorijskih spomenika na podruèju opštine Sokobanja najveæi znaèaj ima Soko-grad. Nastao je u periodu Justinijana (I - VI vek) za odbranu od Avara i Slovena. Pominje se u vreme Stevana Nemanje u vezi sa proterivanjem bogumila-tada je razaran. Obnovljen, ostaje u sastavu srednjevekovne Srbije do 1413. godine kada ga Bajazitov sin Musa Kesedžija konaèno razara. Najatraktivnija srpska banja imala je burnu i veoma zanimljivu istoriju. Njenu lekovitost koristili su Rimljani, a potom Turci. Po stupanju na srpski presto, znaèaj banje odmah je uoèio knjaz Miloš Obrenoviæ. Danas je Sokobanja banja sa najviše potencijala u Srbiji, poznata i van granica naše zemlje. Administrativni, politièki i privredni centar opštine je grad Sokobanja koji ima 8303 stanovnika od ukupno 18407 stanovnika na podruèju opštine Sokobanja. Srodne tema: Rekonstrukcija poslovnog prostora SKN Sokobanja
Podesi kao favorit
Bookmark
Pošalji email-om
Čitanja: 6577 Komentari (1)
![]() ... napisao Raados , 14, September, 2011 Kako ih bre nije sramota.U 21-om veku oni se setili da prave katastar, a koriste jos topografske karte Nikole Kalabica.A sto neki od njih, a zna se ko je Taj, iznosi podatke van geodetske uprave ili u dogovoru sa nekim banjskim advokatima menja velicinu katastarskih parcela, to macku o rep, a.
Prijavite neodgovarajući komentar
glasaj protiv
glasaj za
Glasova: +5
Napišite komentar
|
![]() | Danas | 19 |
![]() | Juce | 258 |
![]() | Ove nedelje | 2202 |
![]() | Ovog meseca | 7188 |